Prodori svježeg i vlažnog oceanskog zraka na pregrijano tlo u ljetnim mjesecima često rezultira velikim nevremenom. Pijavice se javljaju u toplim tropskim morima, ali nisu rijetke ni u Sredozemlju, osobito u kasnu jesen. Ipak, sva novija istraživanja ovih opasnih meteorloških pojava sugeriraju da se pijavice ne moraju javiti nad toplim vodenim površinama. Primjerice, vrlo često se javljaju nad kanadskim jezerima.
Naslovna slika: Daniel Pavlinović
Pijavica ili tromba je atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod olujnog kumulonimbusa. Može nastati iznad vodene površine te nad kopnom.
U nas se ove vrtložne pojave nazivaju pijavicama, a samo u slučaju većih razornih djelovanja na kopnu, tornadima. Rotacija u vrtlogu pijavice češće je u ciklonalnom smjeru.
Poznato je da su glavni uvjeti za nastanak pijavice toplo more i nestabilna atmosfera. U takvim situacijama dolazi do razvoja kovnektivnih oblaka.
Pijavica najčešće nastaje najprije kao ispupčenje iz baze Cb-oblaka (funnel cloud). Zatim se ispod ispupčenja na morskoj površini javlja vrenje (srk) mora. Ubrzo i iz srka raste ispupčenje koje se postupno spaja s funnel cloudom i cijela pojava dobiva na obliku.
Promjera je od dvadesetak do stotinu metara. Donji dio (svega nekoliko metara visine) sastoji se od usisane morske vode, a gornji od kapljica nastalih kondenzacijom pri dizanju vlažnoga zraka. Život pijavice obično je kratak, od pet do desetak minuta, ali katkad mogu trajati i preko sat vremena.
Iznad razmjerno toplog mora postoji velika i neiscrpna količina topline pa je zbog toga pad temperature zraka s visinom iznad mora jače izražen, odnosno nestabilnost je veća.
Pijavica ili tromba je atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod olujnog kumulonimbusa. Može nastati iznad vodene površine te nad kopnom.
U nas se ove vrtložne pojave nazivaju pijavicama, a samo u slučaju većih razornih djelovanja na kopnu, tornadima. Rotacija u vrtlogu pijavice češće je u ciklonalnom smjeru.
Poznato je da su glavni uvjeti za nastanak pijavice toplo more i nestabilna atmosfera. U takvim situacijama dolazi do razvoja kovnektivnih oblaka.
Pijavica najčešće nastaje najprije kao ispupčenje iz baze Cb-oblaka (funnel cloud). Zatim se ispod ispupčenja na morskoj površini javlja vrenje (srk) mora. Ubrzo i iz srka raste ispupčenje koje se postupno spaja s funnel cloudom i cijela pojava dobiva na obliku.
Promjera je od dvadesetak do stotinu metara. Donji dio (svega nekoliko metara visine) sastoji se od usisane morske vode, a gornji od kapljica nastalih kondenzacijom pri dizanju vlažnoga zraka. Život pijavice obično je kratak, od pet do desetak minuta, ali katkad mogu trajati i preko sat vremena.
Iznad razmjerno toplog mora postoji velika i neiscrpna količina topline pa je zbog toga pad temperature zraka s visinom iznad mora jače izražen, odnosno nestabilnost je veća.
Pijavice nastaju u područjima uzlaznih strujanja toplog i vlažnog zraka, koji razvija oblak i hrani ga energijom. Na određenoj visini taj zrak se ohladi, postaje teži od okolnog zraka i pada u obliku silazeće hladne struje koja kondenzacijom uzrokuje pojavu oborina na stražnjoj strani oblaka (u odnosu na smjer kretanja). Kada nestane ili oslabi izvor toplog zraka, pijavice nestaju. To se najčešće događa kada oblak izađe iznad kopna.
Tlak zraka unutar pijavice može biti i do 10% niži od okolnog. S obzirom na jako malu površinu koju pijavica zahvaća, takva razlika u tlaku zraka uzrokuje vjetar orkanske jačine, 300 km/h i više. Ipak, ponekad su pijavice vrlo slabe, s vjetrom od 60-ak km/h i tada su najčešće u obliku funnel cloud-a (pijavica koja ne dotiče morsku površinu).
Pijavica silno uzburkava morsku vodu te može potopiti čamce. Prijeđe li na kopno, duž uske putanje kojom prolazi, može nanijeti veliku štetu drveću, građevinama, vozilima i drugim predmetima.
Brzina kretanja pijavice najčešće je vrlo mala, a može biti i stacionirana. Rjeđe, pijavice se mogu kretati vrlo brzo, iznad 50 km/h, i to bez obzira na smjer i jakost površinskog vjetra, odnosno bez obzira na centre niskog tlaka zraka.
Tlak zraka unutar pijavice može biti i do 10% niži od okolnog. S obzirom na jako malu površinu koju pijavica zahvaća, takva razlika u tlaku zraka uzrokuje vjetar orkanske jačine, 300 km/h i više. Ipak, ponekad su pijavice vrlo slabe, s vjetrom od 60-ak km/h i tada su najčešće u obliku funnel cloud-a (pijavica koja ne dotiče morsku površinu).
Pijavica silno uzburkava morsku vodu te može potopiti čamce. Prijeđe li na kopno, duž uske putanje kojom prolazi, može nanijeti veliku štetu drveću, građevinama, vozilima i drugim predmetima.
Brzina kretanja pijavice najčešće je vrlo mala, a može biti i stacionirana. Rjeđe, pijavice se mogu kretati vrlo brzo, iznad 50 km/h, i to bez obzira na smjer i jakost površinskog vjetra, odnosno bez obzira na centre niskog tlaka zraka.
Foto: Entoni Novosel